NAKON ŠTO SU AMERIKA UVELA SANKCIJE DODIKU: Pogledajte kakav je odgovor Amerikancima...

NAKON ŠTO SU AMERIKA UVELA SANKCIJE DODIKU: Pogledajte kakav je odgovor Amerikancima pripremila Vlada RS…

3384
0
SHARE

“Posljednja komunikacija zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a Hoyta Yeeja i ambasadorice Maureen Cormack sa zvaničnicima RS predstavlja direktno kršenje osnovnog načela međunarodnog prava neuplitanje stranih vlada u unutrašnje poslove suverenih zemalja i poštovanje njihove političke nezavisnosti”.

Ovo je istaknuto je u memorandumu koji je američkim zvaničnicima uputila firma “Picard Kentz & Rowe”, u svojstvu savjetnika Vlade RS u oblasti međunarodnog prava.

U memorandumu koji je Yeeju i Cormack upućen kao odgovor na zahtjeve koje su iznijeli i posljedice kojima su zaprijetili u komunikaciji sa entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom i premijerom RS Željkom Cvijanović, ističe se da je u toj komunikaciji prekršena i obaveza koju diplomate imaju po osnovu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima – “da se ne miješaju u unutrašnje poslove države”.

U dopisu, koji je Yeeju i Cormack poslat 4. januara, podsjeća se da su Dodiku i Cvijanović upućena četiri zahtjeva, od kojih je prvi da se prekine rad sa članom Predsjedništva BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem na izradi zakonskih propisa sa ciljem reformisanja Ustavnog suda BiH, kako je to uređeno Ustavom BiH, i zamjene stranih sudija sudijama iz BiH.

Drugi zahtjev je da se predsjednik RS odazove Tužilaštvu BiH na razgovor u njihovim postorijama, uprkos izraženoj spremnosti predsjednika da se razgovor obavi u RS-u, kao što je to bio slučaj ranije.

Treći zahtjev američkih diplomata je da se spriječi objavljivanje rezultata referenduma u “Službenom glasniku RS”, uprkos činjenici da je objavljivanje rezultata zakonska obaveza.

Četvrti zahtjev je da se van snage stavi odredba deklaracije SNSD-a od 25. aprila 2015. godine, u kojoj se navodi da će SNSD na referendumu zatražiti mišljenje građana o tome da li RS treba da nastavi postojanje u statusu entiteta BiH ukoliko se ne sprovedu reforme sa ciljem vraćanja ustavnih nadležnosti i strukture garantovane ugovorom po osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Ovi zahtjevi američkih zvaničnika i pridružene prijetnje u slučaju njihovog neispunjavanja ne samo da su suprotni osnovnim načelima međunarodnog prava – da jedna strana vlada i njene diplomate ni na koji način ne mogu da se upliću u poslove druge države, nego bi pristajanje na takve zahtjeve, o čemu detaljnije govorimo u daljem tekstu, primoralo predsjednika i premijera RS da prekrše dužnosti koje su preuzeli pod zakletvom, a to je: poštovanje Ustava i zakona RS i zaštita interesa RS i njenih građana”, ističe se u dopisu koji je u posjedu Srne.

Kada je riječ o prvom zahtjevu – da se prekinu legitimna nastojanja da se reformiše Ustavni sud BiH, u dopisu se napominje da Ustavni sud BiH mora biti reformisan ukoliko BiH želi da postane suverena zemlja u punom smislu i napreduje na putu evropskih integracija.

“Prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH suprotno je suverenitetu BiH i demokratiji i podriva legitimitet Suda. Njegov legitimitet u velikoj mjeri je oslabljen i poznatim odsustvom nezavisnosti Suda od političkog uticaja, koji se često vrši na strane sudije. Na privatnim sastancima, zvaničnici EU jasno su stavili do znanja da BiH ne može postati članica EU sve dok se u njenom Ustavnom sudu budu nalazile strane sudije”, navodi se u memorandumu.

Dodaje se da odredbe Ustava BiH ukazuju da je namjera strana bila da rad stranih sudija u Sudu bude samo privremena mjera, gdje se navodi da se sudije moraju zamijeniti pet godina nakon donošenja novog zakona.

“Dakle, zajednički napori vodećih srpskih i hrvatskih stranaka u BiH na sprovođenju neophodnih reformi sasvim sigurno su zakoniti i treba ih podstaći kao podršku sporazumu koji je postignut prilikom utvrđivanja Ustava. Ustavni sud sa stranim sudijama oprečan je suverenosti i demokratiji. Prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH nespojivo je sa suverenitetom BiH”, upozorava se u dopisu.

Također, u memorandumu navode da “Ustavni sud BiH nema legitimitet”, a da je legitimitet u javnosti najbitniji element svakog suda koji vrši sudsku reviziju.

“Bez tog legitimiteta, javnost neće prihvatiti sudske odluke kojima se poništava zakon koji su donijele demokratski izabrane institucije. Ustavni sud BiH imat će deficit legitimiteta sve dok se u njegovom sastavu nalaze sudije koje – pored toga što nemaju demokratski legitimitet – nisu čak ni državljani BiH niti govore jezike zemlje. Što je još gore, nisu ih ni imenovale institucije BiH”, navodi se u memorandumu.

U dopisu se dodaje da deficit legitimiteta Ustavnog suda BiH pogoršava njegova politička priroda, uključujući i “savezništvo trojice stranih sudija i dvojice sudija iz reda Bošnjaka, koji često nadglasavaju većinu državljana BiH u Sudu”.

“Savez između stranih i bošnjačkih sudija rezultirao je velikim brojem politički i pravno neutemeljenih odluka Ustavnog suda, koje su usvojene bez obzira na prigovore četvorice sudija iz reda Hrvata i Srba”, napominje se u dokumentu.

Naglašava se da “legitimitet Ustavnog suda BiH podriva odsustvo nezavisnosti stranih sudija u odnosu na visokog predstavnika”, a da je možda “najjasniji primjer prodornog uplitanja visokog predstavnika u rad Ustavnog suda njegova odluka da Sud ne smije, ni na koji način, da ospori nijednu njegovu odluku”.

U dopisu američkim zvaničnicima se konstatuje da svi srpski i hrvatski lideri podržavaju ukidanje funkcije stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, a da “SDA odbija reformu Ustavnog suda i donošenje novog zakona zato što ne želi da raskine savez bivših čelnika SDA i stranih članova Suda koji ga kontrolišu”.

“Reforma Ustavnog suda je od presudnog značaja ukoliko BiH želi da postane država s punim suverenitetom i članica EU, a RS ima zakonsko pravo da se i dalje zalaže za takvu reformu sve do njenog usvajanja”, istaknuto je u odgovoru zvaničnika ovog entiteta na zahtjev američkih diplomata.

Kada je riječ o drugom zahtjevu – da se predsjednik RS odazove saslušanju u Tužilaštvu BiH u Sarajevu, u dopisu se navodi da takav zahtjev bespotrebno podriva ustavom zaštićeni integritet institucije predsjednika entiteta i njegovu bezbjednost.

Uz napomenu da je Dodik jasno rekao da je spreman da se odazove pozivu uprkos “lažnoj prirodi istrage”, ali samo na teritoriji entiteta, te da ima ustavno pravo da to učini, a “njegov stav je više nego racionalan”, u dopisu se podsjeća da je Dodik otišao u Sarajevo, gdje je bio saslušan, u želji da jasno demonstrira nepostojanje bilo kakvih ličnih motiva za izbjegavanje saslušanja i demantuje izraženi stereotip da je cijela politička i pravna argumentacija RS o neodrživosti ovakvog modela postojanja i rada Suda i Tužilaštva BiH zasnovana na želji da pojedinci izbjegnu procese.

Uz konstataciju da se ovom činjenicom de facto zatvara ovo pitanje iz razgovora sa zvaničnicima američke Vlade, u dopisu se navodi da Dodik i dalje smatra da ne postoji ustavni osnov za njegovo saslušanje izvan Republike Srpske, kao ni ustavni osnov za Sud i Tužilaštvo BiH na način kako te institucije sada postoje, te poziva da se reforma pravosuđa usaglasi s ciljem da se obezbijedi poštovanje Ustava.

U dokumentu se podsjeća da je načelo da se predsjedniku RS mora omogućiti da obavlja svoje ustavne funkcije, a postupci drugih vlasti, uključujući pravosuđe, moraju to uzeti u obzir čak i ako je riječ o istrazi navodnih nepravilnosti, poštovano, na primjer, tokom istrage koju je Tužilaštvo BiH vodilo u vezi sa navodima Udruženja žrtava rata i njihovih porodica – “Majke Srebrenice”.

“U ovom slučaju, Dodik pristao je na saslušanje i ono je obavljeno 16. novembra 2016. godine u Banjaluci”, navodi se u dopisu i ocjenjuje da ne postoji razlog zbog kojeg ovaj pristup nije mogao biti primijenjen i u posljednjem slučaju.

U memorandumu se, takođe, upozorava da je “istraga protiv Dodika zbog referenduma materijalno nezakonita”, jer predsjednik RS nije donio zakon o održavanju referenduma 25. septembra niti je mogao da održavanje referenduma zaustavi.

“Odluku o referendumu predložili su poslanički klubovi svih srpskih stranaka u Narodnoj skupštini RS. Dakle, ni predsjednik ni Vlada Republike Srpske nisu pokrenuli inicijativu niti donijeli odluku”, navodi se u dokumentu.

Što se tiče trećeg zahtjeva zvaničnika SAD-a – da entitetski predsjednik i premijer spriječe objavljivanje rezultata referenduma o Danu Republike u “Službenom glasniku” – on je upućen na pogrešnu adresu.

“Prvo, predsjednik i Vlada nemaju zakonsko ovlašćenje da opstruišu objavljivanje rezultata referenduma. Objavljivanje je stvar zakona RS u nadležnosti NSRS. Narodna skupština poštuje zakonske procedure za objavljivanje u ‘Službenom glasniku”, navodi se u dopisu.

Kao drugo i još važnije, ističe se u memorandumu, Republika Srpska ima pravo da održi referendum i njegove rezultate objavi u svom službenom glasniku.

“Referendum je već uspješno zaključen, a izabrani zvaničnici u Republici Srpskoj sada imaju mišljenje građana, koje će razmatrati prilikom utvrđivanja buduće politike i zakona”, navodi se u dopisu i napominje da se referendum tiče pitanja od najvećeg značaja za građane Republike Srpske i sproveden je u skladu sa pozitivnim propisima.

Dodaje se da je objavljivanje rezultata referenduma u “Službenom glasniku” jednostavno posljednji od nekoliko koraka koje je Narodna skupština RS preduzela vodeći računa da referendum bude sproveden u skladu sa njenim zakonima.

“SDA i njeni saveznici u međunarodnoj zajednici pokušali su da podignu tenzije iznoseći lažne navode da je referendum korak ka otcjepljenju Republike Srpske od BiH. U stvari, referendum se bavio usko postavljenim pitanjem datuma Dana RS i ničim više”, podsjeća se u dokumentu.

Uz konstataciju da je referendum u potpunosti u skladu sa Ustavom BiH i praksama demokratskih država u Evropi i svijetu, te da “Dejtonski sporazum ne sadrži nijednu odredbu koja bi se mogla tumačiti kao zabrana ili ograničavanje referenduma”, u dopisu se napominje da su zvaničnici Republike Srpske u više navrata istakli da su uvjereni da BiH može biti uspješna ukoliko se bude poštovala dejtonska struktura.

Kada je riječ o četvrtom zahtjevu, koji se odnosi na promjenu platforme SNSD-a, u dopisu se navodi da Republika Srpska, kao strana Dejtonskog sporazuma, ima pravo da ocjenjuje da li druge strane ugovornice krše svoje obaveze i traži pravni lijek i sredstva po osnovu međunarodnog prava, između ostalog i po osnovu Bečke konvencije o ugovornom pravu, te da platformu SNSD-a treba shvatiti upravo u ovom kontekstu.

“Republika Srpska se već godinama svesrdno zalaže za reforme kojima će se BiH i entitetima vratiti nadležnosti koje imaju po osnovu Ustava BiH, Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma. Neustavna centralizacija nadležnosti na nivou BiH je nasljeđe perioda kada je visoki predstavnik koristio samoizmišljena ovlaštenja i vladao putem odluka”, naglašava se u dopisu.

Dodaje se da je “uz neustavnost – i činjenicu da je izdejstvovana nezakonito”, na osnovu odluke ili pod prisilom – centralizacija nadležnosti rezultirala neprihvatljivo neefikasnom upravom i razaranjem najvažnijih ustavnih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda BiH.

“Nažalost, bošnjačke stranke u BiH, često uz podršku visokog predstavnika i drugih članova međunarodne zajednice, pokazale su nefleksibilnost u odbrani neustavnog i difunkcionalnog statusa quo. Upravo je u ovom kontekstu SNSD usvojila deklaraciju od 25. aprila 2015. godine, u kojoj se navodi: Ukoliko do kraja 2017. ne bude vidljivih procesa i mjerljivih rezultata uspostavljanja pozicija Republike Srpske u skladu sa Aneksom 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, Narodna skupština RS treba u toku 2018. godine da raspiše referendum o samostalnom statusu Republike Srpske”, podsjeća se u dopisu.

Na osnovu rezultata referenduma, organi vlasti Republike Srpske, navodi se dalje, predložit će Federaciji BiH mirno razdruživanje i obostrano istovremeno priznanje, a na prostoru BiH, od samostalnih država koje bi bile formirane, uspostavila bi se unija država BiH sa otvorenim granicama, slobodnim kretanjem ljudi i robe.

“Dodik, koji je istovremeno i predsjednik SNSD-a, istakao je nakon usvajanja deklaracije da RS želi da ostane u BiH, ali da se ustavom zaštićene nadležnosti Republike Srpske u sferi pravosuđa, finansija i drugim oblastima moraju vratiti”, napominje se u dokumentu.

Dodaje se da SNSD nije usamljena u tvrdnjama da je postojeće stanje u BiH neodrživo, te da je, na primjer, najveća hrvatska stranka u BiH – HDZ – nedavno pozvala na promjene na daljoj decentralizaciji postojeće strukture vlasti sa ciljem zaštite prava konstitutivnih naroda BiH.

U zaključku memoranduma upućenog američkim zvaničnicima poručuje se da odnosi između stranih vlada i BiH i njenih entiteta treba da počivaju na poštovanju međunarodnog prava, uključujući i osnovno načelo neuplitanja stranih vlada u unutrašnje poslove suverenih zemalja.

“Republika Srpska i njeni zvaničnici kreću se u okviru svojih zakonskih prava da mijenjaju zakone RS i zakone na nivou BiH, u legalnim i demokratskim procesima, u nastojanjima da zaštite svoja prava kao strane Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i Aneks 4, kojim je utvrđen Ustav BiH.

Strano uplitanje u unutrašnje poslove BiH podriva duh izgradnje konsenzusa i kompromisa, koji su nužni za trajan napredak u svakoj demokratiji – a naročito u višenacionalnoj državi kao što je BiH”, zaključeno je u dopisu.

N1

Uključi se u diskusiju

komentari

SHARE